Arheološko nazalište Krvavec

Znanstvenoraziskovalni center Slovenske akademije znanosti in umetnosti – Inštitut za arheologijo

Uz pomoč ljudske povijesti otkriveni su tragovi života iz 8. do 10. stolječa. Tko su bili ajdi, ogromni prastanovnici naše dežele?

PRIPOVIJETKE I ARHEOLOGIJA

O imenu Krvavec govore dvije narodne pripovijetke. Po prvoj su domaćini namamili turske osvajače u magloviti ponor Kokrškog klanca u kojemu je krv tekla u potocima. Po drugoj, koja je raširenija u dolini, govori se o ajdovskim lijepim plemkinjama koje su lovili divlji Pesjani te koje su pred njima pobjegle visoko u planine. Pesjani su ubili njihovog oca te razrušili njegov dvorac u Komendskom Borštu. Ogorčene plemkinje su tako jako plakale da se u nizinu spustio krvav potok suza.

Većina priča o velikanima Ajdima potječe iz vremena kad su se u Sloveniji u 6., 7. i 8. st. naseljevali novi stanovnici. U predjelu Krvavca koji se naziva Na Bleku 2003. godine su slučajno otkrivena nalazišta iz razdoblja od 8. do 10. stoljeća, što se desilo po prvi puta za to slovensko visoko gorje. Od tada se obavljaju arheološka istraživanja, a kad ista završe cilj je stečena znanja o životu na Krvavcu (prije više od tisuću godina) predstaviti u muzeju na otvorenom.

U strminu s desne strane dopire jaka sunčeva svjetlost, te zato na tom mjestu snijeg najprije kopni. To su iskoristili ljudi koji su tamo u 8., 9. i 10. st. postavili više građevina. Iste su bile namijenjene pastirima koji su pasli ovce i uzgajali prasad. Naselje je napušteno u 10. st. te se u njega nitko nikada nije vratio. 

Prije nego što je planina u 10. st. obrasla, ljudi su na njoj ponovno izgradili kuće. Ovaj puta na mjestu koje je bilo razmjerno ravno te je stoga uvjetovalo gradnju drugačijih građevina od onih starijih na desnoj strani. Međutim, o tome još nije sve poznato te je sve potrebno još istražiti. Ipak, naselje je postojalo do 14. stoljeća, a kasnije su kuće građene više na grebenu  Krvavca. Stari kal u susjedstvu nedavno je nasut kamenjem.