Zanimljivosti

Cerklje na Gorenjskem je lijepo uređeno mjesto uz podnožje Kamniških Alpa i Krvavca. Veliko su središnje selo na plodnom polju (cerkljansko polje), uz potok Reka pod Krvavcem koji se u starim dokumentima prvi puta spominje u 12. st. kao Trnovlje, a sa sadašnjim imenom nakon 1239. g. Brižno uređeno mjesto ima i nekoliko spomen obilježja na Slovence koji su tu rođeni ili su tu stanovali.

Kao uspomenu na Ignacija Borštnika ovdašnji turisti mogu posjetiti unutrašnjost njegove kuće u središtu Cerklja u kojoj se nalazi spomen ploča, kao i njegovu bistu u spomen parku. U 2007. g. izgrađena je i stavljena u pogon kulturna dvorana pod imenom »Kulturni hram Ignacija Borštnika«, u kojoj se danes odvijaju brojne kulturne priredbe. U spomen na Ignacija Borštnika Općina Cerklje je odredila i svoj općinski praznik – 23. rujan. U okviru općinskog praznika, cijeli se mjesec rujan odvijaju  razne sportske i kulturne manifestacije.

Općina Cerklje na Gorenjskem ima odličan položaj s kojega pogled pada na obližnju središnju slovensku zračnu luku (aerodrom Jožeta Pučnika, Ljubljana), što predstavlja »ulaznu točku« za dvije trećine stranih turista koji dolaze na područje Slovenije. Osim toga, blizu je Ljubljana kao glavni grad Slovenije, a blizu su i brojna gorenjska odmarališta i izletnička mjesta. Baš zbog tog položaja, prednost općine je u tome da svoje turističke atribute ponudi domaćim i stranim gostima.

Područje je bogato kulturnim znamenitostima: dvorac Strmol s parkom, samostan i crkva u Adergasu, Hribarova vila te spomen park važnim ličnostima.

• Hribarova vila – nasuprot cerkljanske župne Crkve Marijinog unesenja nalazi se secesijska Hribarova vila, u kojoj je više godina ljetovao dugogodišnji  ljubljanski gradonačelnik Ivan Hribar. Hribarova vila se ne koristi u turističke svrhe. Središnjim dijelom vile, spomen sobom i parkom upravlja Gorenjska banka, uglavnom za vlastite potrebe. Tako je posjet Hribarovoj vili moguć samo uz prethodni dogovor s Gorenjskom bankom.

• Župna Crkva Marijinog uznesenja najveća je crkva u općini, a njezin glavni oltar je jedno od najbogatijih kasnobaroknih ostvarenja na Gorenjskom.

• Dvorac Strmol je jedini od 12 srednjovjekovnih dvoraca na području današnje cerkljanske općine koji se očuvao sve do danas. Po nastanku spada među najstarije dvorce u okolici, a prvi se puta spominje u 13. stoljeću. Do danas se zamijenilo nekoliko vlasnika, a kao prvi se spominju gospoda Strmolski koji su u povijesti Cerklja prisutni do kraja 14. stoljeća. Oko dvorca je nekada bio ribnjak s pokretnim mostom koji je služio kao štit od napada Turaka, dok se danas oko njega nalazi umjetno jezero. Dvorac kojeg okružuje predivan park je dobro očuvan te služi kao protokolarni objekt RS. 

• Samostan Velesovo - prvotno ženski dominikanski samostan osnovali su oglejski patrijarsi 1238. g. Prilikom svojih opsada dosta su ga oštetili Turci, a sadašnji je oblik poprimio između 1732. i 1771. g. (kad je obnovljen po nacrtima C. Zullianija). 1782. g. ukinuo ga je Josip II te je u njemu bila vojna bolnica, a kasnije gospodsko sjedište. Od samostanskih objekata očuvan je istočni dio u kojemu su stanovi, škola i župni ured.

• Kapelica Marije Snježne  na Krvavcu izgrađena je od 1927. do 1929. godine, a na poticaj Aljaževog kluba iz Ljubljane. Izgrađena je u alpskome stilu po nacrtu arhitekta Jožeta Plečnika. Kasnije je prešla u nadležnost cerkljanskog župnog ureda.

• Češnjevek – bajer

• Vaški lipovec, koji raste na istočnoj strani Cerklja u smjeru prema Pšeničnoj polici. Drvo je jednakomjerno razgranato, a na visini od 3 m se razgrana na tri vrha. Južno od drveta nalazi se spomen ploča umrlima od kuge iz 1645. g.

• Krvavec – planina u Kamniško-Savinjskim Alpama u općini Cerklje na Gorenjskem. Na njenim obroncima nalazi se istoimeno zimsko sportsko središte RTC Krvavec, koje je najbliže skijalište glavnom gradu Slovenije Ljubljani (udaljena 25 km). Skijaške se pruge nalaze na nadmorskoj visini od 1450 do 1971 m, a u ukupno ima 30 km uređenih skijaških staza. Krvavec je idealni izbor za sport i rekreaciju, kako zimi, tako i ljeti – šetnje, izleti, planšarska hrana…
  
  Planina je prepoznatljiva i po stometarskom armiranom betoskome stupu, odašiljaču RTV Slovenije iz daleke 1955. g., kojega je krajem 80-ih godina zamijenio metalni stup. Pristup do skijališta osiguran je kabinskom žičarom, a u ljetnim mjesecima (kad nema snijega) i asfaltiranom cestom preko Ambroža pod Krvavcem.

Uže područje Krvavca je vrh na rubu kalškog gorja, tj.  greben koji se u smjeru sjever – jug nadovezuje na glavnu os zapadnog dijela Kamniško-Savinjskih Alpi. Nekadašnji ledenjak je zaoblio pobočje Krvavca, ponajprije jer su ljudi u prošlosti posjekli rijetko drveće i rastlinje te oko vrha stvorili više planina. Planinski objekti Krvavca razlikuju se od objekata na susjednim planinama, a glavna razlika je njihov građevinski materijal koji nije drvo, već kamen. Budući da je Krvavec na atraktivnom visinskom položaju, njegovi su pašnjaci preuređeni u skijališta. Planinski pašnjaci i grebeni oko Krvavca ugodno su šetalište zbog iznimno lijepog pogleda na ljubljansku kotlinu te njeno brdovito i planinsko zaleđe.